Nalazite se u > Zanimljivosti

ZANIMLJIVOSTI

ZANIMLJIVOSTI
 
ZNAMENITE OSOBE
 
'U ovome kraju gdje se i zlo zaboravlja i svaka rana liječi' kako kaže dr. Antun Barac, pored njega rođeni su i drugi velikani našeg javnog i kulturnog života.
 
Juraj Julije Klović
Jedan od najvećih predstavnika europske i svjetske minijature koji je rođen u Vinodolu 1498. godine već u ranoj mladosti odlazi u Italiju, najprije u Veneciju, a zatim u Rim, Mantovu, Firenzu i druge gradove gdje nastaju njegova remek-djela minijature, te se ubrzo nalazi u krugu vodećih umjetnika 16. stoljeća poput Michelangela, Raffaela, El Greco i dr. Djela koja svrstavamo u razdoblje manirizama nalaze se u najvećim galerijama i muzejima svijeta, a u našoj domovini nalazi se samo 'Gloria in excelsis deo'.
 
Antun Barac
U Kamenjaku (Grižane) rođen je 1894. godine dr. Antun Barac, povjesničar hrvatske književnosti, koji nakon pučke škole u Grižanama nastavlja školovanje u Rijeci, a studij u Zagrebu gdje je i doktorirao ('Teza o Vladimiru Nazoru'). Radi kao profesor u klasičnoj gimnaziji u Sušaku i Zagrebu, a zatim kao predavač novije hrvatske književnosti na filozofskom fakultetu u Zagrebu. Književni rad započeo je zagonetkama i pjesmama, a nastavio sjajnim studijama, esejima i književnim kritikama o gotovo svim značajnijim piscima 19. i prve polovice 20. stoljeća tiskanih u 20-ak knjiga.
 
Mihovil Kombol
Drugi veliki povjesničar književnosti rođen 1883. godine podrijetlom je iz Bribira gdje je i završio pučku školu, srednju u Sušaku i Senju, studira u Beču gdje je i doktorirao na temu 'O akcentuaciji dijalekta bribirskog kraja'. Radi kao srednjoškolski profesor u više gradova, među inima i u Vukovaru, da bi kasnije predavao starohrvatsku književnost na filozofskom fakultetu, a potom na akademiji za kazališnu umjetnost u Zagrebu. Brojne su njegove studije, kritike i eseji, a posebno je poznat po sjajnom prijevodu 'Božanstvene komedije' koju je oslikao J.J. Klović. Umire 9. studenog 1955. , iste godine kao i Antun Barac.
 
Josip Pančić
U Bribiru u zaselku Ugrini 1814. godine rođen je dr. Josip Pančić poznati botaničar i profesor prirodnih znanosti. Školuje se u Bribiru, Gospiću i Rijeci, a studira u Pešti. Najveći dio života provodi u Srbiji, gdje je postao privi predsjednik Srpske akademije nauka i umetnosti. Otkriva brojnr biljne i životinjske vrste, a posebice je poznat po omorica picea koja je poznata kao Pančićeva omorika. Umro je 1888. godine.


Na ovom području rođeni se i sljedeći velikani:

Iz Novog Vinodolskog:

  • Antun Mažuranić (1805-1888), profesor i slavist

  • Ivan Mažuranić (1814-1890), ban i književnik

  • Matija Mažuranić (1817-1881), putopisac

  • Fran Mažuranić (1859-1928), književnik

Iz Crikvenice:

  • Ivan Kostrenčić, povjesničar književnosti

  • Ivan Skomerža, inovator i značajno ime u povijesti ribarstva
 
VINODOLSKI ZAKONIK
Vinodolski zakonik najstariji je tekst hrvatskog srednjovjekovnog običajnog prava napisan na čakavskom dijalektu i starom hrvatskom pismu glagoljici.
Dana 06. siječnja 1288. u Novome sastali su se krčki knez Leonardo i predstavnici devet ondašnjih vinodolskih gradova općina Novi, Ledenice, Bribir, Grižane, Drivenik, Hreljin, Bakar, Gobnik i Trsat, koji su ga potpisali.
U zakoniku je uređen odnos krčkih knezova i vinodolskog stanovništva. Naime, darovnicom hrvatsko-ugarskog kralja Andrije II. Vinodol je 1225. potpao pod vlast krčke vlastele. Slobodni seljaci nisu željeli postati kmetovi pa dolazi do sukoba koji traju sve do 1288., kada su Vinodolci priznali vlast otočkih knezova, a ovi su im učinili neke ustupke.
Iako je riječ o zakonu koji u prvom redu štiti interese feudalaca, Vinodolski zakonik sadržava novine iz različitih grana prava: upravnog, krivičnog i procesualnog, važan je spomenik starog hrvatskog običajnog prava, a ujedno živo rasvjetljava sam proces feudalizacije u Hrvatskoj i dokazuje visoku razinu društvenog razvoja područja Vinodola u XIII. Stoljeću.

 
GLAGOLJICA
Glagoljica je staroslavensko pismo nastalo sredinom XI stoljeća koje se u hrvatskim krajevima zadržalo sve do 19. st. premda je već početkom 16. st. sve više potiskuje latinica. Glagoljica se javlja u dva oblika, kao: obla ili bugarska i uglata ili hrvatska. Kao autori glagoljice se najviše spominju Sv. Ćiril i Metod koji su pomoću glagoljice prevodili crkvene knjige na staroslavenski jezik.
Na tlu Vinodola je veliki broj isprava pisanih hrvatskim jezikom i glagoljicom. One su od značaja za sagledavanje društvenih, ekonomskih i kulturnih prilika kroz povijesni razvoj vinodolskog područja. Neke od njih možda i nemaju neku povijesnu vrijednost, ali su ipak izvor za poznavanje nekih osobina Vinodola i njegovih stanovnika u prošlosti; za poznavanje narodnih hrvatskih imena porodica, narodnih pravnih običaja, topografije, narodnih riječi, a osobito su vrijedne za upoznavanje starog hrvatskog jezika, a »kako većina glagoljških isprava potiče iz krajeva gdje je rabljena čakavština, to su od znatne vrijednosti po proučavanje toga našega hrvatskog narječja«...
Ivan Barbarić prof.
 
 
LEGENDE
 
 
O SVETOM JURJU
Sveti Juraj i sveta Barbara zajedno su išli iz šume, Barbara pješice, a Juraj na konju. Kad su došli na vrh Gornje strane pred njima se stvorila velika udolina (Vinodol). Sveti Juraj je konjem skočio s gornje na donju stranu prema moru. Još i dan danas su na živoj stijeni tragovi kopita, sablje i čizme. Sveta Barbara je išla pješice i nije mogla preskočit dolinu, spustila se malo niže u mjesto koje se zove Podskoči i zakoračila preko doline. U Podskočima se još može vidjeti trag cipele i vretena. Na mjestu gdje je doskočio sv. Juraj Bribirci su izgradili crkvicu sv. Jurja, a na mjestu gdje je dokoračila sveta Barbara kapelicu sv. Barbare.


DRIVENIČKA
Narod priča da su jednom Turci provalili u Vinodol i napali drivenički kaštel u kojem su bile žene, starci i djeca i nekoliko članova posade grada jer je većina posade otišla braniti Ledenice. Žene su se tako dobro branile da su odbile napad Turaka koji su se nato počeli spremati za odlazak. Kad su to vidjele žene su se Turcima narugale. Vidjevši da su ih pobijedile žene, naljutiše se Turci, napadoše ponovo i osvojiše Drivenik.


MALIKOVA ŠKULJA
Na grižanskoj strani više je prirodnih udubina. Neke od njih se zovu Malikove škulje. Po vjerovanju naših starih u takvim udubinama žive Maliki, mali ljudi obučeni u crvenu odjeću, na glavi imaju crvenu kapicu.
ZANIMLJIVOSTI
ZANIMLJIVOSTI
ZANIMLJIVOSTI
ZANIMLJIVOSTI